Sadržaj članka
Ishemijski moždani udar nastaje kada se začepi arterija koja opskrbljuje dio mozga. Moždano tkivo tada ostaje bez dovoljno krvi - ugrožen dovod kisika i hranjivih tvari. Ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen, osoba može naglo izgubiti snagu u ruci ili nozi, prestati jasno govoriti ili imati smetnje vida i ravnoteže.
Ako sumnjate na moždani udar, odmah nazovite 112 ili 194. Zovite i ako su simptomi blagi ili su u međuvremenu prošli.
Kako prepoznati moždani udar?
Simptomi najčešće počinju naglo, usred uobičajene aktivnosti ili se primijete pri buđenju. Ako posumnjate na moždani udar, zamolite osobu da se nasmiješi, podigne obje ruke i ponovi jednostavnu rečenicu.
- Lice: Je li se pri osmijehu spustio jedan kut usana?
- Ruke: Pada li jedna ruka kad osoba pokuša držati obje podignute?
- Govor: Govori li osoba nerazgovijetno, koristi li pogrešne riječi ili ne razumije što joj govorite?
Već jedan od tih znakova dovoljan je za poziv hitnoj pomoći. Moždani udar može se očitovati i naglom slabošću ili utrnulošću jedne strane tijela, gubitkom vida na jedno oko ili dijela vidnog polja, dvoslikama ili naglim gubitkom ravnoteže. Vrtoglavica uz dvoslike, nerazgovijetan govor ili nemogućnost stajanja i hoda također može biti znak moždanog udara.
Što učiniti dok čekate hitnu pomoć?
Zabilježite vrijeme kada su simptomi počeli. Ako početak nije poznat, recite kada je osoba posljednji put bila bez simptoma. Ako se probudila s tegobama, taj podatak može biti vrijeme odlaska na spavanje.
Slijedite upute dispečera. Osobi nemojte davati hranu, piće ni lijekove na svoju ruku.
Zašto dolazi do začepljenja arterije?
Ugrušak se može stvoriti u srcu i krvotokom dospjeti do mozga. To se može dogoditi kod fibrilacije atrija.
Drugi je mogući uzrok ateroskleroza karotidnih arterija. Na plaku u arteriji vrata može se stvoriti ugrušak, a njegov se dio može odvojiti i začepiti arteriju u mozgu.
Moždani udar može nastati i začepljenjem sitnih arterija duboko u mozgu. Dugotrajno povišen krvni tlak i šećerna bolest povećavaju rizik od oštećenja tih krvnih žila.
Kako se postavlja dijagnoza?
Neurološkim pregledom procjenjuju se govor i razumijevanje, snaga, osjet, vid i koordinacija. Raspored simptoma pomaže odrediti koji je dio mozga zahvaćen. Primjerice, udar u lijevoj polutki može uzrokovati slabost desne strane tijela i teškoće s govorom ili razumijevanjem jezika (afaziju).
U bolnici se obično odmah radi CT mozga kako bi se provjerilo postoji li krvarenje. U prvim satima ishemijsko oštećenje na CT-u može još biti nevidljivo. CT angiografija prikazuje arterije glave i vrata i može otkriti mjesto začepljenja. U određenim situacijama dodatno se radi magnetska rezonancija ili snimanje kojim se procjenjuje prokrvljenost mozga.
Kako se liječi ishemijski moždani udar?
Ako se protok krvi dovoljno brzo obnovi, dio ugroženog moždanog tkiva može se spasiti. Intravenska tromboliza primjena je lijeka koji otapa ugrušak. U pravilu se daje unutar 4,5 sata od početka simptoma, ako bolesnik ispunjava uvjete za liječenje. Dodatne snimke mogu pokazati da je liječenje moguće i kod nekih bolesnika koji stignu kasnije ili se probude sa simptomima.
Kod začepljenja određene veće arterije ugrušak se može ukloniti kateterom uvedenim kroz arteriju. Taj se zahvat zove mehanička trombektomija. Radi se što ranije, a kod odabranih bolesnika može se provesti i do 24 sata od početka simptoma ili od posljednjeg poznatog vremena bez simptoma. O mogućnostima liječenja odlučuje bolnički tim na temelju pregleda i snimki.
Što ako simptomi brzo prođu?
Nagla slabost, smetnje govora ili gubitak vida koji se povuku nakon nekoliko minuta mogu upućivati na tranzitornu ishemijsku ataku (TIA). Snimanje ponekad pokaže da je ipak nastao moždani infarkt, iako se osoba ponovno osjeća dobro. U oba slučaja potrebna je hitna procjena jer je rizik od novog udara najveći u prvim danima.
Oporavak i sprječavanje ponovnog udara
Posljedice ovise o mjestu i opsegu oštećenja mozga. Osim slabosti i smetnji govora, mogu zaostati poteškoće s gutanjem, vidom, pažnjom ili pamćenjem. Rehabilitacija se planira prema tome što osobi otežava svakodnevni život. Može uključiti fizikalnu terapiju, radnu terapiju i logopedsku terapiju, a počinje čim zdravstveno stanje to dopušta.
Da bi se spriječio ponovni udar, važno je utvrditi njegov uzrok. Obrada može uključiti EKG i dulje praćenje srčanog ritma, ultrazvuk srca te pregled arterija glave i vrata. Ovisno o nalazu, liječnik može propisati lijek koji smanjuje sljepljivanje krvnih pločica ili, primjerice kod fibrilacije atrija, antikoagulantni lijek. Ako se utvrdi da je suženje karotidne arterije uzrokovalo udar, kod nekih je bolesnika potreban i zahvat na toj arteriji.
Regulacija krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, prestanak pušenja i redovita tjelesna aktivnost prilagođena mogućnostima dio su dugoročne prevencije.